Nestajanje prirodnih močvarnih staništa predstavlja nenadoknadivi gubitak za prirodu, odnosno njenu raznolikost. U kontinentalnoj Hrvatskoj preostala su još samo dva velika prirodna močvarna područja: Lonjsko polje i Kopački rit. Oba su vezana i ovisna o najvećim hrvatskim rijekama. Osim ova dva lokaliteta u kontinentalnoj Hrvatskoj postoji još mnoštvo manjih prirodnih bara i rukavaca među kojima su močvarna području naše županije uz rijeku Dravu.
Takvi lokaliteti su između ostalog i značajna obitavališta za mnoge ptice močvarice naročito patke, liske, trstenjake i dr. Osim kao gnjezdišta važni su kao odmorišta i hranilišta raznim močvaricama tijekom selidbi i zimovanja. Većina ovakvih lokaliteta nije pod zakonskom zaštitom te su izloženi raznim utjecajima ljudskih djelatnosti što vrlo često dovodi do degradacije i uništenja manjih močvarnih područja.
Reguliranjem vodotoka onemogućeno je održanje starih i nastajanje novih močvarnih staništa. Ograđene nasipima obale su učvršćene, a neki dijelovi i potopljeni akumulacijama. Tako su u stvari uništeni ili znatno oštećeni prirodni mehanizmi održavanja i nastajanja močvara. Ovakve rijeke više ne mogu mijenjati tok, ne meandriraju dovoljno da bi stvorile nove rukavce, bare i ritove. Htjeli mi to priznati ili ne, uništavanje močvarnih staništa i reguliranje rijeka predstavlja korak u uništavanju prirode i daljnjem otuđenju čovjeka od prirode čiji je on sastavni dio. Obilježavanjem 2. veljače Međunarodnog dana zaštite močvara pokušavamo prikazati važnost močvara i potaknuti ljude da o tome više razmišljaju.
Svjetski dan močvarnih staništa
Prema mišljenjima stručnjaka za Hrvatsku se s pravom može reći da je vodna velesila. Naša se zemlja ubraja među 30 vodom najbogatijih zemalja svijeta, a u Europi zauzima treće mjesto. U interesu nam je da učinimo što više za zaštitu voda. Zbog toga se obilježavanjem Svjetskog dana močvarnih staništa trebamo podsjetiti da bez zaštite močvara, nema ni prave zaštite voda.
Močvare su staništa gdje voda i kopno prirodno međudjeluju u zaštiti vode, životinja, biljaka i ljudi. Pomažu smanjenju onečišćenja i utjecaja poplava, poboljšavaju kvalitetu vode za piće i osiguravaju dom za brojne biljne i životinjske vrste. Mnoge su dunavske močvare tijekom povijesti uništene ljudskim aktivnostima, a mnoge su ugrožene ljudskim planovima. Vlade dunavskih zemalja trenutno planiraju kako postići primjerenu zaštitu voda do 2015. god. s namjerom da se ispuni cilj europskog zakonodavstva za vode, poznatog kao Okvirna direktiva o vodama.
Dunavski forum za okoliš (DEF) je na Svjetski dan močvarnih staništa, 2. veljače 2006. god., pokrenuo međunarodnu kampanju za zaštitu dunavskih močvara. Na taj način će potaknuti odgovorne institucije da saznaju više o ulozi i boljoj zaštiti močvara. Prirodoslovno društvo «Drava», kao članica DEF-a, zalaže se za očuvanje i revitalizaciju preostalih močvarnih staništa rijeke Drave.
Priredila: mr.sc. Jasna Razlog-Grlica