|
|
Monitoring ptica na rijeci Dravi
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zavod za ornitologiju i Prirodoslovno društvo Drava predstavljaju projekt Monitoring bregunica i orla štekavca na rijeci Draviu četvrtak, 29. studenog 2007. u 11:00 sati u Akademijinoj palači na Zrinskom trgu 11/I kat, Zagreb
Projektom monitoringa populacije ptica na rijeci Dravi uključeni smo u Nacionalni program monitoringa biološke raznolikosti koji provodi Državni zavod za zaštitu prirode te smo postali aktivni sudionici u izradi ekološke mreže Natura 2000.
Pilot projekt revitalizacije močvarnih staništa
 Prirodoslovno društvo "Drava" i WWF (World Wide Fund for Nature) u suradnji s Hrvatskim vodama i Virovitičko-podravskom županijom predstavili su u okviru UNDP/GEF Dunavskog regionalnog projekta (član 1.4) – faza 2 Pilot projekt revitalizacije močvarnih staništa, 09. lipnja 2006. god. u Budakovcu u restoranu "Šaran". Dunavskog regionalnog projekta (član 1.4) – faza 2 Pilot projekt revitalizacije močvarnih staništa, 09. lipnja 2006. god. u Budakovcu u restoranu "Šaran". Pozivu su se odazvali predstavnici Virovitičko-podravske županije pročelnik ureda za gospodarstvo Željko Viljevac i Antun Mihoković iz
ureda za europske integracije, te Mirjana Kepec iz Javne ustanove za
upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VPŽ, Dinko Rujer
komunalni redar u gradu Virovitici, ravnatelj Virkoma d.o.o. Zdravko
Per i Slavko Kepec iz iste firme, Kristijan Fujs iz Hrvatskih voda
Virovitica, Mirjana Špehar iz Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“,
Stjepan Mišetić iz Elektroprojekta Zagreb, načelnik općine Gradina
Dražen Peić i Barnaki Zoltan iz Mjesnog odbora Budakovac te
predstavnici ribolovnih udruga na tom području Ivica Meršić, Željo
Žeravica, Ivan Smoljanić, Stjepan Validžić, Stjepan Košutić i Ivan
Burlić.
Močvare
 Nestajanje prirodnih močvarnih staništa predstavlja nenadoknadivi gubitak za prirodu, odnosno njenu raznolikost. U kontinentalnoj Hrvatskoj preostala su još samo dva velika prirodna močvarna područja: Lonjsko polje i Kopački rit. Oba su vezana i ovisna o najvećim hrvatskim rijekama. Osim ova dva lokaliteta u kontinentalnoj Hrvatskoj postoji još mnoštvo manjih prirodnih bara i rukavaca među kojima su močvarna području naše županije uz rijeku Dravu. Takvi lokaliteti su između ostalog i značajna obitavališta za mnoge ptice močvarice naročito patke, liske, trstenjake i dr. Osim kao gnjezdišta važni su kao odmorišta i hranilišta raznim močvaricama tijekom selidbi i zimovanja. Većina ovakvih lokaliteta nije pod zakonskom zaštitom te su izloženi raznim utjecajima ljudskih djelatnosti što vrlo često dovodi do degradacije i uništenja manjih močvarnih područja. Reguliranjem vodotoka onemogućeno je održanje starih i nastajanje novih
močvarnih staništa. Ograđene nasipima obale su učvršćene, a neki
dijelovi i potopljeni akumulacijama. Tako su u stvari uništeni ili
znatno oštećeni prirodni mehanizmi održavanja i nastajanja močvara.
| |
