Prirodoslovno dru\u0161tvo “Drava” i WWF (World Wide Fund for Nature) u suradnji s Hrvatskim vodama i Viroviti\u010dko-podravskom \u017eupanijom predstavili su u okviru UNDP\/GEF Dunavskog regionalnog projekta (\u010dlan 1.4) \u2013 faza 2 Pilot projekt revitalizacije mo\u010dvarnih stani\u0161ta, 09. lipnja 2006. god. u Budakovcu u restoranu “\u0160aran”. Dunavskog regionalnog projekta (\u010dlan 1.4) \u2013 faza 2 Pilot projekt revitalizacije mo\u010dvarnih stani\u0161ta, 09. lipnja 2006. god. u Budakovcu u restoranu “\u0160aran”.<\/p>\n
Pozivu su se odazvali predstavnici Viroviti\u010dko-podravske \u017eupanije pro\u010delnik ureda za gospodarstvo \u017deljko Viljevac i Antun Mihokovi\u0107 iz ureda za europske integracije, te Mirjana Kepec iz Javne ustanove za upravljanje za\u0161ti\u0107enim prirodnim vrijednostima VP\u017d, Dinko Rujer komunalni redar u gradu Virovitici, ravnatelj Virkoma d.o.o. Zdravko Per i Slavko Kepec iz iste firme, Kristijan Fujs iz Hrvatskih voda Virovitica, Mirjana \u0160pehar iz Zavoda za javno zdravstvo \u201eSveti Rok\u201c, Stjepan Mi\u0161eti\u0107 iz Elektroprojekta Zagreb, na\u010delnik op\u0107ine Gradina Dra\u017een Pei\u0107 i Barnaki Zoltan iz Mjesnog odbora Budakovac te predstavnici ribolovnih udruga na tom podru\u010dju Ivica Mer\u0161i\u0107, \u017deljo \u017deravica, Ivan Smoljani\u0107, Stjepan Valid\u017ei\u0107, Stjepan Ko\u0161uti\u0107 i Ivan Burli\u0107.<\/p>\n
Okupljene sudionike pozdravila je mr.sc. Jasna Razlog-Grlica u ime Prirodoslovnog dru\u0161tva \u201eDrava\u201c i najavila dana\u0161nji raspored rada. U ime \u017eupanije skup je pozdravio pro\u010delnik za gospodarstvo \u017deljko Viljevac.<\/p>\n
David Reeder iz WWF-a ukratko je predstavio UNDP\/GEF Dunavski regionalni projekt \u00a0koji se provodi na tri mjesta u Europi i iznio iskustva i ocjenu prve faze projekta o kojoj su se svi tada\u0161nji sudionici pozitivno izjasnili. Zatim je prikazao \u0161to se o\u010dekuje u drugoj fazi projekta. Radni plan obuhva\u0107a topografsku analizu i konzultacije, monitoring vrsta i kvalitete vode, terenski rad povezivanje odsje\u010denih bara s kanalom te izvje\u0161tavanje i medijsko pra\u0107enje. O Budakovcu je naru\u010den tekst koji \u0107e se objaviti u \u010dasopisu National Geografic.<\/p>\n
Ivan Darko Grlica prikazao je u svojoj prezentaciji rezultate istra\u017eivanja koje se i dalje provodi kako bi se dobila \u0161to kvalitetnija slika o stvarnom stanju na tom podru\u010dju. Te\u017ei\u0161te istra\u017eivanja stavljeno je na hranjive tvari otopljene u vodi te na vodenu vegetaciju i njihov me\u0111usobni odnos. Otvorila su se i nova pitanja o izvorima hranjivih tvari o kojima se prije nije toliko vodilo brige. Postignuti su i zna\u010dajni rezultati u ihtiolo\u0161kim istra\u017eivanjima ciljanog podru\u010dja te je zabilje\u017eeno novih 9 vrsta riba pa ih je sada ukupno 28. Nagla\u0161eno je da je ovo podru\u010dje jako va\u017eno za odr\u017eanje ribljeg fonda u rijeci Dravi jer slu\u017ei mnogim vrstama kao mrjestili\u0161te te ga kao takvog treba o\u010duvati, a po mogu\u0107nosti i pro\u0161iriti. Pro\u0161irenjem aktivnih mo\u010dvarnih povr\u0161ina predlo\u017eenih kao prijedlog 2 i 2a ostvarila bi se vi\u0161estruka korist za \u010dovjeka i za prirodu:<\/p>\n
Irma Popovi\u0107, dipl. ing iz Zelene akcije prisutne je izvijestila o Obvezama Republike Hrvatske za ulazak u EU. Republika Hrvatska treba do 2009. godine na\u010diniti plan upravljanja vodenim slivom koji treba sadr\u017eavati karte za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja, karte mre\u017ee monitoringa, sa\u017eetak ekonomske analize, sa\u017eeti prikaz mjera. Pri \u010demu se u okviru te strategije izdvajaju mo\u010dvarna stani\u0161ta i tra\u017ei od dr\u017eave da sagleda njihovu ulogu. Ovdje je vidljiva dodirna to\u010dka izme\u0111u obveza Republike Hrvatske i ovog projekta kojim na\u0161a zemlja ispunjava dio obveza prema Direktivi o vodama. Irma je naglasila da je na\u0161a sre\u0107a \u0161to jo\u0161 uvijek imamo relativno dobro o\u010duvana mo\u010dvarna stani\u0161ta. Osim toga izuzetno je va\u017eno da javnost sudjeluje\u00a0 u svim tim planiranjima \u0161to daje posebnu ulogu NVO\u2013ima. Nakon toga slijedila je rasprava.<\/p>\n
– Antun Mihokovi\u0107 je ponovio podatak o koli\u010dini fosfora i du\u0161ika koji odlaze \u017dupanijskim kanalom i tra\u017eio da mu se pojasni kako je to mogu\u0107e.???<\/p>\n
– Ivan Darko Grlica objasnio mu je da se te tvari kupuju i bacaju na poljoprivredne povr\u0161ine te na kraju dio njih zavr\u0161i u vodi \u017dupanijskog kanala, koja otje\u010de u Crno more koje je ionako ve\u0107 optere\u0107eno.<\/p>\n
– Stjepan Mi\u0161eti\u0107 je dodao da u prirodi biljke uzimaju te tvari onoliko koliko mogu te da te cikluse treba promatrati s vi\u0161e aspekata jer su kompleksni. Ure\u0111aji za pro\u010di\u0161\u0107avanje vode nisu u\u010dinkoviti u smanjivanju du\u0161ika i fosfora. Naro\u010dito je problemati\u010dan fosfor koji nema otvoreni ciklus kru\u017eenja i on je glavni modifikator promjena, dok se du\u0161ik kru\u017eenjem u prirodi mijenja.
\nOvaj projekt je pozitivna stvar za Hrvatsku i dobro je to \u0161to se poku\u0161ava i na ovaj na\u010din pristupiti op\u0107em problemu i nastojanju prema pobolj\u0161anju kvalitete voda.<\/p>\n
– Antun Mihokovi\u0107 uputio je pitanje D. Reederu o tome da mu objasni u\u010dinkovitost poljoprivredne proizvodnje, a da se voda ne optereti hranjivim tvarima odnosno kako to posti\u0107i.???<\/p>\n
– D. Reeder: nije lako svesti to u brojeve te da nije samo poljoprivreda krivac za pove\u0107anje hranjivih tvari u vodotocima. Regionalni dunavski projekt bavi se s 99 mogu\u0107nosti smanjivanja hranjivih tvari. Ovdje je mo\u010dvarno podru\u010dje i smatramo da je najbolji na\u010din upotrijebiti ta stani\u0161ta za smanjivanje hranjivih tvari. Pristupom Hrvatske EU promijenit \u0107e se odnos prema poljoprivredi. Ma\u0111arska svoja slabo produktivna zemlji\u0161ta ne iskori\u0161tava. Poljoprivredno zemlji\u0161te ne ide do rijeke ve\u0107 postoji za\u0161tito podru\u010dje.<\/p>\n
– U diskusiju su se uklju\u010dili Mi\u0161eti\u010d, Mihokovi\u0107 i Grlica te su se slo\u017eili da \u0107e to biti i slu\u010daj s Hrvatskom. Ivan Grlica je rekao da ovaj projekt koji se treba provesti zajedno s Hrvatskim vodama uvelike mo\u017ee doprinijeti rje\u0161enju ovog problema.<\/p>\n
– Mirjana Kepec: na nivou dr\u017eave ovo podru\u010dje se planira proglasiti za\u0161ti\u0107enim krajolikom te tu ne\u0107e biti intenzivne poljoprivrede.<\/p>\n
– S. Mi\u0161eti\u0107: ako je to u prostornim planovima tada je to podru\u010dje pod za\u0161titom idu\u0107e dvije godine te treba izraditi stru\u010dne podloge.<\/p>\n
– Jasna Razlog-Grlica: Prirodoslovno Dru\u0161tvo \u201eDrava\u201c i Dravska liga zajedno s Zelenom akcijom i WWF-om se zala\u017eu da se \u010ditavo podru\u010dje rijeke Drave proglasi rezervatom biosfere ili regionalnim parkom.<\/p>\n
– S. Mi\u0161eti\u0107: zbog niza HE zaustavljen je sediment te dolazi do ukapanja Drave i pada podzemnih voda te je pitanje kada \u0107e se to zna\u010dajnije manifestirati u zaobalju kako na \u0161ume tako i na ostale kulture.<\/p>\n
– I. D. Grlica: va\u017eno je da se sprije\u010di dubinska erozija koju je mogu\u0107e ostvariti smanjenjem brzine rijeke ako joj omogu\u0107imo bo\u010dnu eroziju te smanjimo relativan pad pove\u0107anjem njene ukupne du\u017eine odnosno da dozvolimo rijeci da opet meandrira.<\/p>\n
– S. Mi\u0161eti\u0107: 1886. god. Drava je skra\u0107ena za 60% te su izgra\u0111eni nasipi no oni su na vi\u0161e mjesta probijeni.<\/p>\n
– I. D. Grlica: rijeka samo poku\u0161ava da se vrati u prirodno stanje.<\/p>\n
– Ribolovne udruge Detkovac, Brezovica i Budakovac: veliki problem predstavlja krivolov na pojedinim vodama unutar op\u0107ina Gradina i Sopje isto kao i neodgovorno pona\u0161anje pojedinaca prilikom dolaska na vode. Nagla\u0161eno je da od prolje\u0107a postoji dobra suradnja s policijom u rje\u0161avanju problema krivolova. Isto tako re\u010deno je da na rijeci Dravi postoji ve\u0107i broj izgra\u0111enih skloni\u0161ta koja znatno nagr\u0111uju okoli\u0161.<\/p>\n
– M. Kepec: cijelo podru\u010dje je predvi\u0111eno za za\u0161titu te je predvi\u0111ena prenamjena prostora. U sve \u0107e biti upu\u0107en na\u010delnik op\u0107ine, a \u017eupanija \u0107e probleme rje\u0161avati sveobuhvatno u skladu s prenamjenom prostora.<\/p>\n
– I. D. Grlica: problem krivolova prisutan je na ve\u0107ini voda u ovom kraju i rje\u0161avanje tog problema prvenstveno trebaju provoditi nosioci ribolovnog prava u suradnji s policijom. Te\u0161ko je za o\u010dekivati da \u0107e netko sa strane do\u0107i rije\u0161iti taj problem.<\/p>\n
– Ivan Smoljani\u0107 iz ribolovne udruge O\u0111enica: na koji \u0107e se na\u010din ostvariti ciljevi ovog projekta. Kako se misli podignuti voda u \u017dupanijskom kanalu, jer do sada stalno ga se kopa i produbljuje.<\/p>\n
–\u00a0 I. D.Grlica: nema smisla produbljivati \u017dupanijski kanal jer u njegovom donjem dijelu visina vode ionako ovisi o vodostaju rijeke Drave. Imamo situaciju da za visokih voda u \u017dupanijskom kanalu imamo i visoki vodostaj u rijeci Dravi te u njegovom donjem dijelu dolazi do uspora, a velika dubina kanala nema mogu\u0107nost velikog protoka. Rje\u0161enje bi predstavljalo ve\u0107i popre\u010dni profil u korist \u0161irine, a ne dubine kanala, \u010dime bi se rije\u0161ili i ostali problemi prezentirani na ovom skupu.<\/p>\n
Zajedni\u010dki stav je da je projekt vrijedan i da se kvalitetno provodi. Re\u010deno je do bi trebalo neke od ovih mjera provesti i na drugim sli\u010dnim stani\u0161tima s isto tako velikim potencijalom za revitalizaciju u neposrednoj blizini. Svi nazo\u010dni dobit \u0107e materijale sa skupa na CD-u.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prirodoslovno dru\u0161tvo “Drava” i WWF (World Wide Fund for Nature) u suradnji s Hrvatskim vodama i Viroviti\u010dko-podravskom \u017eupanijom predstavili su u okviru UNDP\/GEF Dunavskog regionalnog projekta (\u010dlan 1.4) \u2013 faza 2 Pilot projekt revitalizacije mo\u010dvarnih stani\u0161ta, 09. lipnja 2006. god. u Budakovcu<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[11,9,8,10,12],"class_list":["post-27","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti","tag-ivan-darko-grlica","tag-jasna-razlog-grlica","tag-mocvare","tag-pd-drava","tag-projekti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pd-drava.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pd-drava.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pd-drava.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pd-drava.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pd-drava.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=27"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pd-drava.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pd-drava.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=27"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pd-drava.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=27"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pd-drava.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=27"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}