Radovi na Dravi započeli su 2004. godine (od 227. do 201.rkm i od 65. do 38.rkm). Detaljnije o monitoringu bregunica na rijeci Dravi pogledajte u video-prilogu.

www.youtube.com/watch?v=CWcqVJXdYzk

Takvi lokaliteti su između ostalog i značajna obitavališta za mnoge ptice močvarice naročito patke, liske, trstenjake i dr. Osim kao gnjezdišta važni su kao odmorišta i hranilišta raznim močvaricama tijekom selidbi i zimovanja. Većina ovakvih lokaliteta nije pod zakonskom zaštitom te su izloženi raznim utjecajima ljudskih djelatnosti što vrlo često dovodi do degradacije i uništenja manjih močvarnih područja.

Reguliranjem vodotoka onemogućeno je održanje starih i nastajanje novih močvarnih staništa. Ograđene nasipima obale su učvršćene, a neki dijelovi i potopljeni akumulacijama. Tako su u stvari uništeni ili znatno oštećeni prirodni mehanizmi održavanja i nastajanja močvara. Ovakve rijeke više ne mogu mijenjati tok, ne meandriraju dovoljno da bi stvorile nove rukavce, bare i ritove. Htjeli mi to priznati ili ne, uništavanje močvarnih staništa i reguliranje rijeka predstavlja korak u uništavanju prirode i daljnjem otuđenju čovjeka od prirode čiji je on sastavni dio. Obilježavanjem 2. veljače Međunarodnog dana zaštite močvara pokušavamo prikazati važnost močvara i potaknuti ljude da o tome više razmišljaju.

Svjetski dan močvarnih staništa

Prema mišljenjima stručnjaka za Hrvatsku se s pravom može reći da je vodna velesila. Naša se zemlja ubraja među 30 vodom najbogatijih zemalja svijeta, a u Europi zauzima treće mjesto. U interesu nam je da učinimo što više za zaštitu voda. Zbog toga se obilježavanjem Svjetskog dana močvarnih staništa trebamo podsjetiti da bez zaštite močvara, nema ni prave zaštite voda.

Močvare su staništa gdje voda i kopno prirodno međudjeluju u zaštiti vode, životinja, biljaka i ljudi. Pomažu smanjenju onečišćenja i utjecaja poplava, poboljšavaju kvalitetu vode za piće i osiguravaju dom za brojne biljne i životinjske vrste. Mnoge su dunavske močvare tijekom povijesti uništene ljudskim aktivnostima, a mnoge su ugrožene ljudskim planovima. Vlade dunavskih zemalja trenutno planiraju kako postići primjerenu zaštitu voda do 2015. god. s namjerom da se ispuni cilj europskog zakonodavstva za vode, poznatog kao Okvirna direktiva o vodama.

Dunavski forum za okoliš (DEF)  je na Svjetski dan močvarnih staništa, 2. veljače 2006. god., pokrenuo međunarodnu kampanju za zaštitu dunavskih močvara. Na taj način će potaknuti odgovorne institucije da saznaju više o ulozi  i boljoj zaštiti močvara. Prirodoslovno društvo «Drava», kao članica DEF-a, zalaže se za očuvanje i revitalizaciju preostalih močvarnih staništa rijeke Drave.

Priredila: mr.sc. Jasna Razlog-Grlica

Pozivu su se odazvali predstavnici Virovitičko-podravske županije pročelnik ureda za gospodarstvo Željko Viljevac i Antun Mihoković iz ureda za europske integracije, te Mirjana Kepec iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VPŽ, Dinko Rujer komunalni redar u gradu Virovitici, ravnatelj Virkoma d.o.o. Zdravko Per i Slavko Kepec iz iste firme, Kristijan Fujs iz Hrvatskih voda Virovitica, Mirjana Špehar iz Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“, Stjepan Mišetić iz Elektroprojekta Zagreb, načelnik općine Gradina Dražen Peić i Barnaki Zoltan iz Mjesnog odbora Budakovac te predstavnici ribolovnih udruga na tom području Ivica Meršić, Željo Žeravica, Ivan Smoljanić, Stjepan Validžić, Stjepan Košutić i Ivan Burlić.

Okupljene sudionike pozdravila je mr.sc. Jasna Razlog-Grlica u ime Prirodoslovnog društva „Drava“ i najavila današnji raspored rada. U ime županije skup je pozdravio pročelnik za gospodarstvo Željko Viljevac.

David Reeder iz WWF-a ukratko je predstavio UNDP/GEF Dunavski regionalni projekt  koji se provodi na tri mjesta u Europi i iznio iskustva i ocjenu prve faze projekta o kojoj su se svi tadašnji sudionici pozitivno izjasnili. Zatim je prikazao što se očekuje u drugoj fazi projekta. Radni plan obuhvaća topografsku analizu i konzultacije, monitoring vrsta i kvalitete vode, terenski rad povezivanje odsječenih bara s kanalom te izvještavanje i medijsko praćenje. O Budakovcu je naručen tekst koji će se objaviti u časopisu National Geografic.

Ivan Darko Grlica prikazao je u svojoj prezentaciji rezultate istraživanja koje se i dalje provodi kako bi se dobila što kvalitetnija slika o stvarnom stanju na tom području. Težište istraživanja stavljeno je na hranjive tvari otopljene u vodi te na vodenu vegetaciju i njihov međusobni odnos. Otvorila su se i nova pitanja o izvorima hranjivih tvari o kojima se prije nije toliko vodilo brige. Postignuti su i značajni rezultati u ihtiološkim istraživanjima ciljanog područja te je zabilježeno novih 9 vrsta riba pa ih je sada ukupno 28. Naglašeno je da je ovo područje jako važno za održanje ribljeg fonda u rijeci Dravi jer služi mnogim vrstama kao mrjestilište te ga kao takvog treba očuvati, a po mogućnosti i proširiti. Proširenjem aktivnih močvarnih površina predloženih kao prijedlog 2 i 2a ostvarila bi se višestruka korist za čovjeka i za prirodu:

• Veća površina pod močvarnim staništima
• Snižavanje koncentracije hranjivih tvari u vodi
• Poboljšanje kvalitete vode
• Veće površine pogodne za mrijest riba
• Nove površine vode pogodne za ribolov
• Mogućnost navodnjavanja
• Zaštita od negativnog djelovanja visokih voda

Irma Popović, dipl. ing iz Zelene akcije prisutne je izvijestila o Obvezama Republike Hrvatske za ulazak u EU. Republika Hrvatska treba do 2009. godine načiniti plan upravljanja vodenim slivom koji treba sadržavati karte zaštićenih područja, karte mreže monitoringa, sažetak ekonomske analize, sažeti prikaz mjera. Pri čemu se u okviru te strategije izdvajaju močvarna staništa i traži od države da sagleda njihovu ulogu. Ovdje je vidljiva dodirna točka između obveza Republike Hrvatske i ovog projekta kojim naša zemlja ispunjava dio obveza prema Direktivi o vodama. Irma je naglasila da je naša sreća što još uvijek imamo relativno dobro očuvana močvarna staništa. Osim toga izuzetno je važno da javnost sudjeluje  u svim tim planiranjima što daje posebnu ulogu NVO–ima. Nakon toga slijedila je rasprava.

- Antun Mihoković je ponovio podatak o količini fosfora i dušika koji odlaze Županijskim kanalom i tražio da mu se pojasni kako je to moguće.???

- Ivan Darko Grlica objasnio mu je da se te tvari kupuju i bacaju na poljoprivredne površine te na kraju dio njih završi u vodi Županijskog kanala, koja otječe u Crno more koje je ionako već opterećeno.

- Stjepan Mišetić je dodao da u prirodi biljke uzimaju te tvari onoliko koliko mogu te da te cikluse treba promatrati s više aspekata jer su kompleksni. Uređaji za pročišćavanje vode nisu učinkoviti u smanjivanju dušika i fosfora. Naročito je problematičan fosfor koji nema otvoreni ciklus kruženja i on je glavni modifikator promjena, dok se dušik kruženjem u prirodi mijenja.
Ovaj projekt je pozitivna stvar za Hrvatsku i dobro je to što se pokušava i na ovaj način pristupiti općem problemu i nastojanju prema poboljšanju kvalitete voda.

- Antun Mihoković uputio je pitanje D. Reederu o tome da mu objasni učinkovitost poljoprivredne proizvodnje, a da se voda ne optereti hranjivim tvarima odnosno kako to postići.???

- D. Reeder: nije lako svesti to u brojeve te da nije samo poljoprivreda krivac za povećanje hranjivih tvari u vodotocima. Regionalni dunavski projekt bavi se s 99 mogućnosti smanjivanja hranjivih tvari. Ovdje je močvarno područje i smatramo da je najbolji način upotrijebiti ta staništa za smanjivanje hranjivih tvari. Pristupom Hrvatske EU promijenit će se odnos prema poljoprivredi. Mađarska svoja slabo produktivna zemljišta ne iskorištava. Poljoprivredno zemljište ne ide do rijeke već postoji zaštito područje.

- U diskusiju su se uključili Mišetič, Mihoković i Grlica te su se složili da će to biti i slučaj s Hrvatskom. Ivan Grlica je rekao da ovaj projekt koji se treba provesti zajedno s Hrvatskim vodama uvelike može doprinijeti rješenju ovog problema.

- Mirjana Kepec: na nivou države ovo područje se planira proglasiti zaštićenim krajolikom te tu neće biti intenzivne poljoprivrede.

- S. Mišetić: ako je to u prostornim planovima tada je to područje pod zaštitom iduće dvije godine te treba izraditi stručne podloge.

- Jasna Razlog-Grlica: Prirodoslovno Društvo „Drava“ i Dravska liga zajedno s Zelenom akcijom i WWF-om se zalažu da se čitavo područje rijeke Drave proglasi rezervatom biosfere ili regionalnim parkom.

- S. Mišetić: zbog niza HE zaustavljen je sediment te dolazi do ukapanja Drave i pada podzemnih voda te je pitanje kada će se to značajnije manifestirati u zaobalju kako na šume tako i na ostale kulture.

- I. D. Grlica: važno je da se spriječi dubinska erozija koju je moguće ostvariti smanjenjem brzine rijeke ako joj omogućimo bočnu eroziju te smanjimo relativan pad povećanjem njene ukupne dužine odnosno da dozvolimo rijeci da opet meandrira.

- S. Mišetić: 1886. god. Drava je skraćena za 60% te su izgrađeni nasipi no oni su na više mjesta probijeni.

- I. D. Grlica: rijeka samo pokušava da se vrati u prirodno stanje.

- Ribolovne udruge Detkovac, Brezovica i Budakovac: veliki problem predstavlja krivolov na pojedinim vodama unutar općina Gradina i Sopje isto kao i neodgovorno ponašanje pojedinaca prilikom dolaska na vode. Naglašeno je da od proljeća postoji dobra suradnja s policijom u rješavanju problema krivolova. Isto tako rečeno je da na rijeci Dravi postoji veći broj izgrađenih skloništa koja znatno nagrđuju okoliš.

- M. Kepec: cijelo područje je predviđeno za zaštitu te je predviđena prenamjena prostora. U sve će biti upućen načelnik općine, a županija će probleme rješavati sveobuhvatno u skladu s prenamjenom prostora.

- I. D. Grlica: problem krivolova prisutan je na većini voda u ovom kraju i rješavanje tog problema prvenstveno trebaju provoditi nosioci ribolovnog prava u suradnji s policijom. Teško je za očekivati da će netko sa strane doći riješiti taj problem.

- Ivan Smoljanić iz ribolovne udruge Ođenica: na koji će se način ostvariti ciljevi ovog projekta. Kako se misli podignuti voda u Županijskom kanalu, jer do sada stalno ga se kopa i produbljuje.

-  I. D.Grlica: nema smisla produbljivati Županijski kanal jer u njegovom donjem dijelu visina vode ionako ovisi o vodostaju rijeke Drave. Imamo situaciju da za visokih voda u Županijskom kanalu imamo i visoki vodostaj u rijeci Dravi te u njegovom donjem dijelu dolazi do uspora, a velika dubina kanala nema mogućnost velikog protoka. Rješenje bi predstavljalo veći poprečni profil u korist širine, a ne dubine kanala, čime bi se riješili i ostali problemi prezentirani na ovom skupu.

Zajednički stav je da je projekt vrijedan i da se kvalitetno provodi. Rečeno je do bi trebalo neke od ovih mjera provesti i na drugim sličnim staništima s isto tako velikim potencijalom za revitalizaciju u neposrednoj blizini. Svi nazočni dobit će materijale sa skupa na CD-u.